 Pravilno formiranje cena u vreme ekonomske krize uvek je bilo
problematično zbog toga što smanjivanje potražnje, višak ponude i veća
osetljivost na poskupljenja, upućuju na neophodnost snižavanja cena. U
većini kriza, cene materijala, sirovina i ostalih polufabrikata, isto
kao i cene vršenja usluga (dostava robe, na primer), imaju tendenciju
stabilizacije i stagnacije, proporcionalno usporavanju poslovnih
aktivnosti.
Kao rezultat, snižene cene gotovih proizvoda se bar
delimično kompenzuju nižim troškovima proizvodnje. Međutim, u sadašnjoj
situaciji, ne samo da manja potražnja krajnjih korisnika otežava
održavanje cena, već i značajno povećani i sve nesigurniji ulazni
troškovi, znače da kompanije uhvaćene u zamku, trpe udarce sa svih
strana.
Šta u takvom slučaju može
da se učini? Kompanije trebada upravljaju profitabilnošću pojedinačnih
kupaca i transakcijama krajnje oprezno, da razviju svestraniji uvid u
izmenjene potrebe svojih mušterija i njihovu osetljivost na cene, i da
bolje razumeju mikroekonomske faktore koji oblikuju koliko njihovu
sopstvenu industriju toliko i njihovih dobavljača.
Ovde
ćemo govoriti o šest taktika koje imaju za cilj održavanje što je
moguće uravnoteženijeg odnosa između obima prodaje i ostvarenog profita
u današnjoj nestabilnoj situaciji.
Pazite na iznenadne promene u strukturi cena
Kompanije bi morale vrlo pažljivo da prate politiku formiranja cena
kojom se redukuju prihodi – to su popusti na količinu, rabati, popusti
na gotovinska plaćanja, kao i na cene usluga uključujući troškove
prevoza i same prodaje. U vreme krize, rastući troškovi i opadajuća
potražnja mogu dovesti do toga da se ovi elementi promene brže i
dramatičnije nego što je to bio slučaj u prošlosti. Na primer, cena
goriva koja stalno raste vrši znatan pritisak na troškove dostave.
Smanjena potražnja znači da neke mušterije mogu da ostvaruju popuste na
količinu, iako za njih više ne ispunjavaju uslove. Najefikasnije
kompanije sistematski pratemarginalne troškove i na taj način znaju
koliko im novca zaista ostaje od svake transakcije, pa shodno
rezultatima, prilagođavaju svoju politiku cena; u pomenutom slučaju, na
primer, cenu svake dostave bi uvećali za iznos proporcionalan
poskupljenju goriva. Bez povećane budnosti i brze reakcije u ovakvim
situacijama, erozija na svakoj tački transakcije 'pojela' bi profit u
vrlo kratkom roku.
Pratite nivo profitabilnosti kupaca
Kompanije treba da prate podatke o nivou transakcija svojih mušterija,
kako bi preciznije procenile njihovu individualnu profitabilnost.
Radeći tako, mogu da identifikuju kada troškovi usluga ili smanjen obim
isporuka pojedinim mušterijama, padne ispod određene granice
profitabilnosti. Mnoge grupe kupaca, recimo, smanjuju se skoro
istovremeno i postaju sve skuplje za opsluživanje. Ukoliko shvatite da
je značajan procenat vaših kupaca pao ispod kritične tačke
profitabilnosti, možda ćete biti prisiljeni da selektivno podignete
cene ili da, gde je to moguće, smanjite troškove usluživanja
smanjivanjem učestalosti isporuka, redukcijom troškova prodaje ili
ispunjavanjem porudžbina alternativnim putevima.
Prilagođavanje promenama potreba mušterija
Krize uvek podstiču promene u potrebama mušterija i beneficijama koje
vrednuju kada biraju dobavljača. U takvoj klimi, najbolje kompanije
kontinuirano mere i proveravaju – bilo putem istraživanja tržišta bilo
direktnim kontaktom – na koji način ekonomske promene utiču na njihove
klijente. Što je još važnije, brzo reaguju odgovarajućim korekcijama
ponuđenih cena i beneficija. Kombinacija smanjene potražnje i većih
ulaznih troškova u trenutnoj krizi, čini sposobnost ove vrste -
kritičnom za opstanak.
Obnavljajte istraživanja osetljivosti na cene
Dramatični skokovi u cenama energenata i hrane učinili su mušterije
znatno osetljivijim na formiranje cena u skoro svim kategorijama
proizvoda. Svako povećanje cena proizvoda neophodnih za život, kao što
su hrana i gorivo, oduzima po još jedan deo budžeta, naglo povećavajući
osetljivost na poskupljenja. Test cena na tržištu postaje zastareo već
posle par meseci. Da bi se cene pravilno odredile, istraživanje
osetljivosti na poskupljenja i test cena na tržištu moraju se vršiti
što češće.
Pratite mikroekonomiju svoje industrije
Radikalne izmene cena i potražnje učinile su, ranije sasvim predvidive
mehanizme formiranja tržišnih cena, potpuno neupotrebivim. Pravilno
reagovanje zahteva suštinsko razumevanje delovanja mikroekonomskih sila
u funciji na nivou industrije.
Proučite svoje dobavljače
Ekstremna nepostojanost potražnje u vreme krize traži od kompanija ne
samo da preispituju mikroekonomiju vlastitih industrija, već i
mikroekonomiju industrija svojih dobavljača.
|